Kad bolesnik umre, neko od svojte stavlja mu u desnu ruku upaljenu vostanicu da mu dusi osvijetli put u raj.Zaklapa mu oci. Ako oci ostanu otvorene, smatra se da ce jos neko iz kuce ubrzo umrijeti. Zatim pkojnika okupaju i obuku, a onda mu stave na ocne kapke metalan novac, da se oci ne bi otvorile. Taj se novac daje prvom slijepcu ili prosjaku koji naidje. Kupanje se obavlja zato da se sa pokojnika sapere grijeh. Djeca i djevojke se samo umiju jer su cisti od grijeha. Pokojnik se oblaci u novo crkvarsko odijelo, koje se sa stvarima cuva za smrt. Cesto stariji ljudi zato sami odrede odijelo.
Najprostranija soba u kuci okiti se sarenicama, cilimima, kopertama, peskirima i bosiljkom. Na sred sobe napravi se od stolova ili dasaka povisen lezaj, prekrije se kopertama i sarenicama i na to se stavi tijelo pokojnika. Pod glavu mu se stavlja vezen jastuk u kome ne smije biti perja, nego trava ili perusina. Ne stavlja se perje, jer se vjeruje da zli duhovi pozabadaju perje po tijelu pokojnika i povukodlace ga. Nedje se vjeruje da ce zivad pocrkati ako se perje zakopa sa pokojnikom. Zato se ispod tijela pokojnika stavlja strugotina. Zatim se tijelo prekrije pokrovom, i sa svake se strane zapali po jedna svijeca, koje gore sve dok je pokojnik u kuci i nose se sa njim do groba. Na prsi pokojnika stavlja se
Bugarenje ( naricanje) za pokojnikom pocinje cim on sklopi oci i sa malim prekidima traje sve dok se tijelo ne spusti u grob.Tada prestaje jer kazu da ne valja uznemiravati mir pokojnika. Za njim bugari rodbina i poneka zena iz komsiluka ako j nekog svog skoro sahranila pa mu tako salje poruke po ovome pokojniku. Ni najstariji ne pamte da je ovdje bilo placenih narikaca, niti se na groblje nosilo jelo i pice. Rijeci koje se izgovaraju u bugarnji niko ne uci niti pise. Ova zapjevka dosta lici na guslarsku pjesmu. Rijeci su vrlo cesto misaone i zavise od bistrine narikace. Na Kordunu se sve do 1959. godine zadrzale kucne zadruge, dje nije bilo testamenta, nego se idealni dio pokojnikovog imanja gasi u korist svih zivih u kuci, pa nije moglo biti zamjerke oko naslijedja. Zato je zalost bila iskrena i nije bilo razloga za dvolicnost. U bugarnji se nabrajjau svi razlozi zbog kojih se zali, molba Bogu za rajsko naselje, ali i kleveta onome ako se smatra da je neko kriv za preranu smrt. Tu s ene stedi ni Bog ni car. Boga se naziva krvnikom ako je premlad umro, a cara zlotvorom i dusmanom ako je poginuo granicar na bojnom polju ili od zadobijenih rana ili bolesti.Bugarilo je cesto i vise osoba istovremeno i svako je izgovarao svoje, ne obaziruci se na druge. Tako je ta zapjevka bila slobodna od sablona. Ovdje navodim zapjevku koju mi je kazivala Pavka Muskinja iz Brezove Glave, kako je bugarila njena svekrva za sesnaestgodisnjom cerkom Smiljom kad je umrla od susice:
Ajoj, Smiljo, janjesce moje miljeno,
Ajoj, cvijete majcin, prerano uveli!
Ajoj, probudi se, andjele moj nevini,
Pogledaj jos jednom jadnu majku,
Pogledaj tuzne drugarice svoje
Koje te cvijecem i suzama kite,
Ajoj, mjesto vjenca vjencanoga.
Ajoj, janje, prate te na put sa koga se niko ne vraca.
Ajoj, Smiljo, ovo nije moba zetelacka,
Ajoj na kojoj si leptir bila,
Ajoj i pjesme zavodila.
Ajoj, preranosi srp i preslicu ispustila,
Ajoj, prije nego si se svijeta nagledala,
Ajoj , Boze, dusmane sto sam ti toliko skrivila
Da mi je premladu i zelenu uze ?
Ajoj, zasto jadnoj majci srce izvadi
I ostavi joj ranu neprebolnu ?
Ajoj, da mi je jadnoj da poludim,
Da ne znam sto su suze i jadi,
Ni crni barjak sto mi Smilju u grob void,
Dan e vidim, ni ove jauke zvona sa crkve,
Ajoj, sto mi dusu neprebolnu kidaju, da ne cujem….
Kad u jednoj kuci lezi pokojnikna odru, niko u selu ne ide u poje na rad dokle se god kuca vidi, nego se nude da pomognu oko sahrane. Organizaciju posla uzima neko od prijatelja ili daljih rodjaka.Najbliza rodbina tada ne radi. Ovaj odredjuje ko ce praviti sanduke i krstove, ko ce kopati raku. Te poslove niko ne odbija i ne naplacuju se. To se smatra obavezom i odbijanje je grijeh. Rok za sahranu je 36 sati, izuzetno duzi kad se ceka neko iz daleka. Rucak se nudi samo druzini i majstorima, a onima koji kopaju raku nosi se hrana na groblje. Za veceru se sprema vise jela.
Svestenik rijetko dolazi da pokojnika pred smrt ispovijeda i pricescuje, ali obavezno dolazi pred sahranu radi opijela u kuci i pratnje do groblja dje pjeva pogrebne pjesme.
Kad je sanduk gotov, tijelo se stavlja u njega i sve skupa opet na odar i prekriva se pokrovoma, ali s ene zatvara sve do kretanja iz kuce kada se sanduk zakuje i vise s ene otvara ( izuzetno na groblju na zahtijev porodice).
Sanduk iz kuce iznose daljnji rodjaci ili najbolji prijatelji i kumovi i kad prelaze kucni prag, tri puta sanduk spuste i podignu kao poslijednji pozdrav kucnom pragu.
Prema kzivanju Steve Miljevica iz Male Vranovine u prag se zabijaju tri cavla kad se pokojnik iznese iz kuce. Svijeca koja je gorjela kod pokojnika iznosi se na groblje, a tegla sa zitom u kome je svijeca stajala razbija se o prag, kao simbol sve stete od pokojnika uz rijeci : “Nista sobom ne ponse osim svoje podmotane ruke”. Kad pokojnika dignu sa odra i iznesu, rodbina uzima tri hljeba i sjeda na odar za buduci napredak kuce.
Pokojnika su nosila po cetvorica ljudi na nosilima. Ako je groblje daleko, nosaci se smjenjuju. Sve do oslobodjenja pokojnici nisu vozeni iako je u selu bilo dobrih konja i kola. Govorilo se da se ne valja ili da je to poslijednja usluga pokojniku da ga njegovi blizi odnesu na svojim ramenima. Izuzetno se vozi star svestenik i pretezak krst.
Poredak pogrebne povorke je ovakav : napred se nosi
Pored rake spusta se sanduk i svestenik pjeva opjelo, a zatim govori o pokojnikovom zivotu i vrlinama. I kad svestenik prelije sanduk i otpjeva posljednje Vjecnaja i pamjat, on prvi baca saku zemlje na sanduk, zazeli mu mir dusi i laku zemlju, onda to ucine i drugi. Spustanje sanduka u raku, obicno je popraceno potresnim bugarenjem. U celo se rake usadjuje
Na povratku s groblja svi ukopnici
Na veceru dolazi rodbina, majstori i kopaci rake, te pozvani prijatelji i komsije.
Kada je vecera skuvana, najprije se u posebne posude, obicno iz kojih je pokojnik jeo, odaspe svega po malo sto ima za veceru i stavlja se za pokojnika nedje u kraju kuce.
Za vecerom se pije vino, ali se ne kuca casama, vec se samo podizu uz rijeci: >Za pokoj duse koja se predstavila<.Poslije vecere se jos malo sjedi, a na polasku se obicno kaze: >Da Bog da se drugi put u veselju vidili<.
Sutradan se poslije sahrane sve pere i cisti. Odjeca pokojnika se daje prvom prosjaku koji naidje. Posudje iz kog je pokojnik jeo baci se u neku vrzinu.
Zvona sa crkve zvone sve vrijeme kretanja sprovoda, a osam dana poslije sahrane zvone svako jutro kratko. Zat o se crkvenjaku daje poklon u novcu, pa carape ili kosulja. Cetrdeset dana nakon sahrane, daje se parastos u crkvi i poklanjaju se svijece, ali se grob ne posjecuje do prvih zadusnica, kad se samo upale svijce pored krsta. O zimskim zadusnicama redovno se pale vostanice kod kuce i to toliko komada koliko je pokojnika druzina sjeca. Cita se molitva za pokoj njihovih dusa.
Groblja se na Kordunu nijesu uredjivala negos e samo humka odrzavala i krstovi se mjenjali. Stoka nije pustana na pasu u groblje, jer se vjerovalo da je neoprostiv grijeh uznemiravanje pokojnika. Sa groblja se nije nista kralo.
(Koristen materijal iz knjige "Narodne pjesme, poslovice i slike iz zivota i obicaja Srba na Kordunu", autora Stanka Opacica-Canice. Knjigu je izdala "Prosvjeta"
e super si ovo uradila....samo imam jednu malu zamjerku, trebala si da stavis odakle si ove tekstove kopirala..ne bunim se samo napominjem..
ОдговориИзбриши...ostavio sam mnogo noci pisuci ove tekstove i stavljajuci ih na web....da nebi nasi obicaji otislu u zaborav..
Ovo je strasno!
ОдговориИзбришиKoliko samo sujevjerja ovdje ima, sacuvaj me Boze i sakloni.
Zovem se Eliza, moj suprug s kojim sam bila 5 godina ostavio me s našom dvogodišnjom bebom jer sam ga suočila s varanjem jer je ostajao do kasno navečer vani, prije nego što sam shvatila što se događa moj muž je živio s drugom ženom, srela sam prijatelja koji me upoznao dr. Ajayiju moćni bacač čarolija. Ispričala sam dr. Ajayiju svoju situaciju i napravljena je ljubavna čarolija, u roku od 3 dana moj se muž vratio kući i ponovno živimo sretan život. kontaktirajte dr. Ajayija na Whatsappu: +2347084887094 za rješenje vaših bračnih problema.
ОдговориИзбриши